Čini se kao da neslaganje između IT i Biznis-ljudi traje od oduvek, tj. od kako postoje Informacione Tehnologije. Što je, donekle i razumljivo — različite perspektive, motivacije, tipovi ličnosti, a nažalost često i ciljevi. Članak “IT doesn’t matter” iz 2003. godine čuvenog publiciste Nikolasa Kara, a kasnije i knjiga sa sličnim nazivom i istom tematikom, samo su podgrejale debatu i izazvale oštre reakcije. Najčuvenija je verovatno Stiva Balmera, tadašnjeg CEO-a Microsofta, koji je nazvao članak “hogwash” – prevod ostavljam za slobodnu interpretaciju i google translate-ovanje.

Lično verujem da je IT istovremeno i nebitan i apsolutno kritičan za poslovanje. Kako to? Sama IT infrastruktura danas je neophodan preduslov kako bi Biznis uopšte funkcionisao, ali teško da sama po sebi pruža konkurentsku prednost jer je i konkurencija ima, u istom ili jako sličnom obliku — u tom smislu je IT nebitan. Ali rezultat rada IT-a i način eksploatacije je i te kako bitan za Biznis. Hajmo da pogledamo jedan ilustrativni primer iz istorije koji se odnosi na drugu tehnologiju…

Tipičan Biznis sa kraja 19. veka (tj. fabrika, jer se većina Biznisa tada bavila proizvodnjom) je samostalno proizvodio električnu energiju za svoje potrebe tako što su se uglavnom u podrumu fabrike nalazili električni generatori na parni pogon.

Fabrika krajem 19. veka

Generatori na parni pogon bile su kompleksne mašinerije i predstavljale su čudo tehnike u to vreme. I kao takvi, naravno, zahtevali su nemali broj kadrova koji je sve to održavao u pogonu najbolje što je znao i umeo.

Fabrika krajem 19. veka

I pored najboljih namera, zasebnih sektora energetike unutar organizacije na čelu sa Chief Electricity Officer-om, enormnog zalaganja u vidu uloženog vremena, energije i novca, prekidi su bili neminovni i neretki.

Fabrika krajem 19. veka

I Biznis-ljudi nisu bili srećni. Da zamislite, čak ni tada. Biznis je morao da se bavi egzotičnom opremom, namenskim kadrovima, održavanjem i unapređenjima postojeće opreme koja zastareva, stalnim tehnološkim napretkom, školovanjem kadrova itd. To sve je posmatrano kao trošak, “cost of doing business”, zli jezici bi rekli — nužno zlo. A zapravo, sve što je Biznisu trebalo kako bi se bavio svojim primarnim poslovanjem jeste REZULTAT rada tog komplikovanog tehničko-ljudskog sistema — odnosno, u ovom slučaju, SVETLOST.

Fabrika krajem 19. veka

Šta je “svetlost” u našem današnjem IT svetu? To su Aplikacije i servisi koji su pogon Biznisa, koji su kritični za njegov uspeh i napredovanje, koji doprinose rezultatima rada, odnosno “bottom line”-u Biznisa. To svakako nije IT infrastruktura. Ona je neophodna, ali nikako ne sme biti samodovoljna sama za sebe. Osnovna IT infrastruktura nije izvor kompetetivne prednosti jer svi moraju da je imaju kako bi uopšte poslovali – ona je trošak poslovanja. Ali njeno adekvatno upošljavanje i kreativno korišćenje itekako može biti izvor kompetetivne prednosti Biznisa.

Epilog ove priče znamo svi — pojava elektrodistribucija i prelazak većine Biznisa sa sopstvene proizvodnje električne energije na korišćenje iste od lokalne elektrodistribucije i plaćanje po potrošnji, tj. potrebi. Paralela sa današnjim vremenom i IT-em je očigledna. Jasno je da IT polako ali sigurno korača ka “utility” modelu pružanja usluga, slično kao gas, struja i voda. Istina je da postoje bitne razlike između IT-a i navedenih tehnologija: veća kompeksnost i fleksibilnost IT-a, važnost informacija, postojanje ograničavajućih regulativa. I pored toga frapantan rast svih “public cloud” provajdera, posebno AWS-a i Azure-a pokazuju da cloud računarstvo uzima maha i da u tom smislu “nema nazad”. Pitanje je samo koliko brzo će se tranzicija desiti i da li će biti potpuna ili će ipak i private cloud imati svoju dugoročnu ulogu.

Zato, zaboravimo na kupovinu IT infrastrukture za sve potrebe i prepustimo operativno upravljanje (koje ne doprinosi rezultatima) specijalizovanim partnerima. A ušteđeno vreme i energiju uložimo u razumevanje potreba našeg Biznisa i fokusirajmo se na kritične Aplikacije i servise. Samo tako IT može biti investicija, a ne trošak. Samo tako IT može ponovo biti smatran pogonom Biznisa, a ne problemom. I samo tako IT može postati partner Biznisu, a ne nužno zlo.

Biznis & IT